Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRE prof. dr. Zijad Bajramović izjavio je za Fenu da je do 2030. godine potrebno uložiti 1,4 milijarde KM u sustave distribucije električne energije u Bosni i Hercegovini.
Objasnio je da razvoj obnovljivih izvora energije doseže razinu koja uzrokuje zagušenje u prijenosnim i distribucijskim sustavima, te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za spajanje obnovljivih izvora energije prisutno u svim zemljama regije.
Bajramović je naveo da se očekuje povećanje opterećenja distribucijske mreže zbog elektrifikacije prometa, kao i povećane potrošnje električne energije u sektorima grijanja i hlađenja.
„U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove trafostanice 110 kV i dovršiti proces prelaska na razinu 20 kV, s potrebnom kvalitetom električne energije. Treba uzeti u obzir i integraciju tzv. prosumera, posebno kućanstava koja su priključena na elektroenergetsku mrežu, ali istovremeno proizvode električnu energiju najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na svoje krovne konstrukcije“, rekao je Bajramović.
Dodao je da je integracija obnovljivih izvora u ovim razmjerima izazov vezan uz način uravnoteženja i održavanja naponskih uvjeta i kvalitete opskrbe, a skladištenje energije pojavljuje se kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i zahtjeva potrošnje.
Bajramović je naveo da svaka mreža i njezino rješenje zahtijevaju specifičan pristup, ali glavni cilj je povećanje kapaciteta mreže, smanjenje gubitaka i bolje upravljanje opterećenjem.
Objasnio je da će u budućnosti baterijsko skladištenje električne energije igrati značajnu ulogu u uklanjanju zagušenja skladištenjem električne energije u razdobljima povećane proizvodnje i smanjene potrošnje te njezinim korištenjem u razdobljima niže proizvodnje i veće potrošnje.
„Baterijski sustavi za skladištenje električne energije koriste se kao infrastrukturna mjera fleksibilnosti za lokalnu apsorpciju viška proizvodnje i privremeno rasterećenje prijenosne mreže, a s njima je moguće izbjeći aktiviranje ograničenja proizvodnje (eng. curtailment) iz varijabilnih izvora električne energije. Izračuni su pokazali da je za priključenje 1500 MW solarne energije i 1000 MW vjetroelektrana na prijenosnu mrežu potrebno instalirati baterijske tehnologije snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh“, precizirao je Bajramović.
Također je istaknuo neizbježnost povećanja cijena mrežarine, koju neke elektroprivredne tvrtke nisu mijenjale više od 10 godina.
„Povećanje naknade za distribucijsku mrežu donekle bi osiguralo potrebna financijska sredstva za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistribucijske mreže, s ciljem povećanja kapaciteta prijelazom na naponsku razinu 20 kV i prilagodbe mreže potrebama integracije obnovljivih izvora i novih tehnologija“, rekao je Bajramović.
Također je naglasio da je došlo vrijeme da se G-komponenta primijeni kao dodatak tarifama koje proizvođači električne energije plaćaju za korištenje prijenosne i distribucijske mreže.
Objava U sustave distribucije električne energije u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde maraka pojavila se prvi puta na Pogled.ba.