Svaka kriza iznjedri pobjednika u nekom sektoru. Unatoč činjenici da umjetna inteligencija uzima sve više maha, pa i u onim oblastima gdje se puno može s njom, ipak se ne može bez stručnjaka. Nedavno je objavljena informacija da plaće u austrijskom IT sektoru prelaze pet tisuća eura, dok su u BiH prosječne plaće 1500 eura, a Glas javlja da je sve više domaćih IT stručnjaka koji razmišljaju o odlasku vani.
Projekti i primanja
Programer iz BiH koji radi u toj zemlji otisnuo se prije desetak godina u nepoznato i danas kaže da nije nimalo požalio. – Što se mene tiče, ja danas mogu raditi posao odavde, međutim, ovdje mi je dobro, neki sam život već stvorio, a naša zemlja mi nije preko svijeta, tako da nastojim što češće tu boraviti. Nemamo obvezu biti u tvrtki, ali zbog učenja, druženja s kolegama i obiteljskog ozračja volim biti tu. Poslodavci su zadovoljni, a ono što me posebno raduje je da imamo bonuse za dobro odrađene poslove. U BiH pak takvih mogućnosti ne bih imao – priča za Večernji list mladi stručnjak. Ističe da umjetna inteligencija kvalitetnu i stručnu osobu ne može zamijeniti. – Danas imate ljude koji su dobili neki certifikat i pričaju da su programeri, oslanjajući se 90 posto na umjetnu inteligenciju. Da se razumijemo, to nisu programeri jer i ono što vam umjetna inteligencija ponudi i što je možda najtočnije na svijetu, a znamo da nije, nekako treba primijeniti u projekt. Treba vam stručan kadar da to učini. Zato zemlje poput Austrije traže što više stručnjaka i, da ih ikako mogu usisati, to bi učinile. Za kvalitetne ljude posla će uvijek biti – ispričao nam je mladi stručnjak. Tajnik Udruge za informacijsko-komunikacijske tehnologije u Gospodarskoj komori Republike Srpske Slobodan Dragičević kazao je za Glas da su talijanski investitori nedavno ispitivali bh. tržište te da je zaključak i više nego dobar. Oni su itekako zadovoljni radom domaćih programera i IT tvrtki. – Oni smatraju da naši stručnjaci rade iznimno kvalitetno, posjeduju potrebna znanja i prate suvremene trendove. Ono što je značajno je da su plaće u BiH značajno niže nego u zapadnoj Europi. Dok je u Austriji prosječna plaća u IT sektoru oko 5000 eura, u BiH se, prema službenim statistikama, prikazuje prosjek od oko 1400 eura, iako u praksi mnogi programeri zarađuju više jer su angažirani na više projekata istodobno – rekao je Dragičević. Plaće i bolji uvjeti rada i dalje najviše privlače radnike iz BiH, a iako nam se čini da više nema tko otići, ti odlasci su, čini se, tema koja nas stalno prati. Iako postoji mogućnost da IT stručnjaci rade iz bilo kojeg dijela svijeta, profesionalni razvoj je ipak moguć ondje gdje je sjedište njihovih tvrtki. – Zasad ih u zemlji zadržavaju obiteljske veze, kao i mogućnost da rade za strane tvrtke putem rada na daljinu, što donekle ublažava jaz u primanjima. Ipak, nedostatak izazovnih i inovativnih projekata, kao i ograničene mogućnosti profesionalnog razvoja, često ih potiču da odu, posebno u zemlje poput Austrije – naveo je Dragičević. Govorio je i o zastarjelom nastavnom planu i programu na fakultetima koji ne omogućuje da studenti idu u skladu s vremenom. Stoga moraju ići vani da bi se profesionalno razvijali i nadograđivali znanje te se usavršavali. Možda bismo, kad bi se takve stvari promijenile, i mi postali po automatizmu konkurentniji razvijenim zemljama, i kod nas bi se više cijenilo IT stručnjake. – Naši talenti su spremni usavršavati se, ali ovdje nemaju dovoljno prostora biti u suvremenim tokovima. Nedostatak inovativnih projekata dodatno odvraća i ozbiljne investitore – istaknuo je Dragičević. Unatoč svemu, u BiH raste IT sektor, tržište usluga je sve rasprostranjenije.
Visoka razina znanja
– Internetski pristup i digitalna infrastruktura se unaprjeđuju, ali širokopojasna mreža i dalje nije dovoljno razvijena, a nedostaje i institucionalne podrške. Naši stručnjaci, ipak, pokazuju visoku razinu znanja u korištenju alata kao što su Java i Python, uz stalnu potrebu za usavršavanjem – kazao je. Stava je da alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji mogu pomoći, ali da se istinski profesionalni razvoj ne može graditi isključivo na njima, i to je bitno za shvatiti jer to su alati bez savjesti, dublje logike i s nizom ograničenja.
Powered by WPeMatico