Čović odvojeno s Nikšićem o vlasti i odnosima u FBiH, a s Konakovićem o blokiranoj državi i EU reformama

Iako se najavljivao drukčiji format, predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović posljednjih dana odvojeno se susreće sa strankama probošnjačke “trojke”, što samo po sebi predstavlja poruku, piše Večernji list BiH. Ne samo u odnosu vodeće hrvatske stranke prema SDP-u BiH, Našoj stranci i Narodu i pravdi, nego govori i o njihovu međusobnom odnosu te različitim pogledima i ambicijama čime treba realizirati ovaj savez do kraja godine te sve do izbora sljedeće godine, kada će se sve stranke vratiti u isti mod – nacionalnog osvještenja. Zanimljivo je i da je Čović s kolegom Nerminom Nikšićem i izaslanstvom Socijaldemokratske partije BiH razgovarao kako očuvati stabilnost vlasti u Federaciji BiH, dok je pak s čelnikom Naroda i pravde Elmedinom Konakovićem razgovarao oko državne razine vlasti i europskih reformi. Valja reći kako Federacija BiH pokazuje funkcionalnost, dok je pak državna razina vlasti posve blokirana, a europski put zaustavljen. Sastanci sa strankama iz “trojke”, poput SDP-a BiH, Naše stranke i Naroda i pravde, podcrtavaju složenost političkog pejzaža BiH.

Veća funkcionalnost

Čović, naime, ne samo da pokušava ojačati pozicije HDZ-a u Federaciji BiH nego se suočava s izazovima koje nameću nesuglasice među strankama koje, unatoč zajedničkom političkom angažmanu, i dalje imaju različite prioritete u pogledu realizacije reformi i dogovora. Čović je, u okviru svojih susreta, razgovarao s Nerminom Nikšićem i izaslanstvom SDP-a BiH kako očuvati stabilnost vlasti na razini Federacije, dok je, s druge strane, razgovarao s Elmedinom Konakovićem iz Naroda i pravde o izazovima na državnoj razini vlasti, kao i o daljnjim koracima na europskom putu. Iz svega ovoga jasno je da su ambicije u Federaciji BiH nešto jasnije nego na državnoj razini, gdje se vlasti suočavaju s blokadama, a europski put Bosne i Hercegovine i dalje ostaje usporen. Svi ovi susreti upućuju na daljnje političke složenosti i postavljaju pitanje koliko su realni ciljevi koji su dogovoreni. Za razliku od državne razine, gdje napredak stagnira, Federacija BiH ipak pokazuje veću funkcionalnost, što je, u konačnici, dovelo do usklađenih ciljeva na toj razini vlasti. Međutim, ključna pitanja, kao što su izmjene Izbornog zakona, nužne kako bi se osigurala jednakopravnost svih naroda te ubrzanje europskih integracija, još uvijek nisu ostvarena. Na tom planu čini se da se ostvarenju ciljeva suprotstavljaju različiti politički interesi i nesuglasice koje otežavaju daljnje reformske procese. Tijekom sastanka u Sarajevu, održanom u prostorijama Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici HDZ-a BiH i SDP-a BiH potvrdili su nastavak političkog dijaloga, a među glavnim temama razgovora bilo je jačanje političke stabilnosti i funkcioniranja institucija Federacije. Predsjednici Dragan Čović i Nermin Nikšić, uz ključne suradnike, razmatrali su političke izazove i potrebu za daljnjim osiguravanjem razvoja i napretka Federacije BiH. Iako je suradnja s SDP-om na razini Federacije bila uspješna u smislu jačanja institucija i stabilnosti, na državnoj razini sve je i dalje daleko od željenog, a čini se da politički ciljevi u pogledu Izbornog zakona i europskih integracija nisu pomaknuti s mrtve točke.

Konstruktivan razgovor

Sastanak Dragana Čovića i Elmedina Konakovića u Mostaru bio je pak usmjeren na razgovore o stabilnosti države i europskim integracijama. Iako su teme bile slične onima iz susreta s SDP-om, naglasak je bio na izazovima na državnoj razini vlasti. Ipak, unatoč takvim razgovorima, politička stabilnost i izrada jasnih planova za daljnji europski put Bosne i Hercegovine ostaju spori i podložni političkim nesuglasicama koje, na kraju, utječu na progres. Razgovor je ocijenjen konstruktivnim. Bez iznošenja drugih pojedinosti. Svejedno, kada se budu zbrajali rezultati suradnje HDZ-a BiH, probošnjačke “trojke” i SNSD-a o euroatlantskim integracijama i izmjenama Izbornog zakona, ocjena ne može biti prolazna. Ključni ciljevi ostaju neostvareni: reforma Izbornog zakona, nužna kako bi se zaštitila kolektivna prava svih naroda, prije svih Hrvata, te ubrzanje europskog puta zemlje. Nažalost, bez tih reformi političke stranke koje se nalaze u vlasti ostaju pod velikim kritikama, dok se zemlja suočava s blokadama na državnoj razini i s opasno zaustavljenim europskim putem. S obzirom na dosadašnja iskustva i približavanje izborne godine, teško je očekivati iskorak. Osim u krivom smjeru.

Powered by WPeMatico

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)