U Sarajevu je u četvrtak obilježena 30. obljetnica masakra kod tržnice Markale kada su u topničkom napadu s položaja vojske bosanskih Srba na opkoljeni grad ubijene 43 osobe, a 84 ranjene.
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić je na komemoraciju u gradskoj Vijećnici kazao kako je 28. kolovoza 1995. godine bio jedan najstrašnijih dana u novijoj povijesti glavnog grada BiH.
Podsjetio je kako su žrtve bili civili koji su samo pokušavali preživjeti u gradu koji je do tada bio pod opsadom već više od tri godine.
Tri desetljeća kasnije bol ne jenjava, a rana koju je taj zločin ostavio još nije zacijelila. Markale su postale sinonimom za ratna stradanja.
“Naša je obveza da o tome ne šutimo i da opominjemo”, kazao je Avdić. .
Dva masakra na Markalama, prvi 5. veljače 1994. u kojemu je ubijeno 68 osoba i ovaj iz 1995. godine postali su sastavnim dijelom optužnica i presuda kojom su bivši zapovjednici tzv. Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić i Dragomir Milošević osuđeni su na doživotni zatvor, odnosno na zatvorsku kaznu od 29 godina.
Za zločine na Markalama proglašeni su krivim i osuđeni i ratni i politički čelnici bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Taj je napad bio i ključna prekretnica u ratu jer je nakon masakra na Markalama 1995. uslijedila vojna intervencija NATO-a pod nazivom “Deliberate force”.
U operaciji koja je počela 30. kolovoza i trajala do 20. rujna 1995. sudjelovalo je oko 400 zrakoplova NATO-a koji su napali ciljeve vojske bosanskih Srba i onemogućili njeno dalje ofenzivno djelovanje.
Istodobno su uslijedile oslobodilačke operacije na terenu koje su zajednički izveli Hrvatska vojska (HV), Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Armija BiH čime su se stvorili uvjeti za mirovne pregovore koji su u konačnici doveli do potpisivanja Dejtonskog sporazuma i okončanja rata u BiH.
Objava Trideset godina od drugog masakra na Markalama pojavila se prvi puta na Pogled.ba.