Tijekom tunolova u akvatoriju kod Žirja, profesionalni tunolovac iz Vodica Anton Roca uhvatio je tunu tešku 30 kilograma, no, morski pas mako namjerio se na istu tunu te je odgrizao na pola. Roci je ostavio tek jednu trećinu te tune s ‘pjata’ elitnih restorana. Ispričao je za 24sata, ‘ovo još nisu doživili’. Za riječ više o psini koja je zaokupila medijsku pažnju obratili smo se Alenu Soldi, profesoru u trajnom zvanju na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Radi se o psini dugonosoj, a mako je kolokvijalni naziv iz engleskog jezika. On je stalan stanovnik Jadrana, ali radi se o kozmopolitskoj ribi koja pliva diljem svijeta. Zanimljivo, 30-ak godina nije bio zabilježen niti jedan nalaz, ali se u zadnjih sedam, osam godina bilježi u južnom i srednjem Jadranu što bi odgovaralo ribarima koji su ga vidjeli kod Žirja – objasnio nam je Soldo. Na snimci se vidi kako grize brod, ali naš sugovornik smatra da se ne radi ni o kakvom napadu na brod.
Ono nije bio nikakav napad na brod, to je jednostavno ponašanje kada je došlo do udarca u brod, oni nisu poznati po napadima na brodove. A što se tiče činjenica da ih nismo vidjeli 30 godina, to je zato što su kritično ugroženi i njihov broj je drastično smanjen. U zadnjih deset godina su uvede zaštite, pa se nadamo da će se populacija oporaviti iako trenutačno nemamo egzaktne podatke da se oporavljaju. Ulogu igra i činjenica da se drže pučine i gotovo nikada neće doći u plićak pa je i zbog toga susret s njima jako rijedak – objasnio nam je splitski profesor. Neizbježno je bilo i ‘pitanje svih pitanja’, jesu li psine dugonose opasne za ljude?
Potencijalno je. To je srodnik velike bijele psine i atlantske psine, raste i do 400 kilograma i četiri metra. Za razliku od velike bijele, atlantska i psina dugonosa se drže pučine i ne dolaze blizu obale tako da je šansa da se strada od njih manja – rekao je naš stručnjak i otkrio nam da se radi o možda i najbržoj ribi na svijetu. Jedan je od najbržih na svijetu – Pretpostavlja se da je psina dugonosa jedna od najbržih riba na svijetu, to znači i da joj je čeljust prilagođena lovu brzih riba. Hrani se od male plave ribe do skuša, palamida, lokarde, tune, a vjerojatno i iglune i te vrste većih pelagičnih riba jer psina dugonosa može prema nekim teorijama plivati i do 107-108 km/h – otkrio nam je zanimljivost profesor u trajnom zvanju na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu. Alen Soldo ju je i sam jednom vidio u moru kod Južne Afrike.
Snimak napada možete pogledati ovdje.
Objava Morski pas snimljen u napadu na Jadranu: Pliva brzinom do 108 kilometara na sat pojavila se prvi puta na Pogled.ba.