Školska 2024./2025. u HNŽ-u počinje u znaku reforme obrazovanja, koja će se od jeseni provoditi u osnovnim školama po hrvatskom planu i programu. Kako ističe ravnatelj Zavoda za školstvo Mostar Željko Ćorić, riječ je o procesu koji se planira već godinama, a nakon što je prošle školske godine proveden eksperimentalno u tri mostarske škole – OŠ Antuna Branka Šimića, OŠ Ilije Jakovljevića i OŠ Marina Držića Buna – sada ulazi u širu primjenu. Cilj reforme je modernizirati nastavu, smanjiti količinu suvišnog gradiva i staviti naglasak na razvoj kompetencija. Ipak, otvoreno ostaje pitanje koliko su škole, nastavnici i sam obrazovni sustav spremni za ovaj iskorak, prenosi Hercegovina.info
„Morao je doći trenutak kada ćemo napraviti taj prvi korak i krenuti u reformu. Ne možemo više djecu zadržavati u sustavu kakav smo do sada imali. Nastava mora biti bliža novim generacijama, rasterećena suvišnih sadržaja i usmjerena na ono što je ključno za znanja i vještine“, pojašnjava Ćorić.
Tri mostarske škole prošle su godine provodile eksperimentalni program s ciljem ispitivanja novih nastavnih planova i metoda. Reforma je zamišljena kao važan korak prema modernijem obrazovanju, no pokazalo se da postoje brojni izazovi. Najčešće su isticane poteškoće poput nedostatka nastavnih materijala i jasnih smjernica za planiranje nastave, kao i nedovoljna podrška učiteljima u početnoj fazi. Problem je bio i manjak vremena za pripremu i praćenje učenika. Unatoč svemu, analiza Zavoda pokazala je pozitivne učinke. Većina sudionika (65,5%) navela je da su učenici pokazali veći interes, a 21% da je povećana njihova motivacija. Aktivno uključivanje školskih timova zabilježilo je 78,6% ispitanika. Najveći dobitak prepoznat je u većoj aktivnosti učenika (31%), uz razvoj samostalnosti, odgovornosti, kritičkog mišljenja i suradnje. Zaključeno je da su promjene doprinijele kvalitetnijem i smislenijem učenju, ali da će za trajni uspjeh trebati sustavna podrška učiteljima, bolji uvjeti i resursi.
Problem predstavlja i to što novi kurikulum nije usklađen s važećim Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u. Ipak, Ćorić ističe da će eksperimentalna provedba poslužiti kao pokazatelj što treba mijenjati u zakonskom okviru koji čeka usvajanje. „Određene stvari morat ćemo usklađivati u hodu jer nije moguće predvidjeti sve izazove. Upravo je to i smisao reforme – stalno učenje, prilagodba i nadogradnja“, dodaje Ćorić.
Reforma će najprije zahvatiti prve i šeste razrede osnovnih škola. Djeca koja su već prošle godine sudjelovala u eksperimentalnom programu nastavljaju po novim metodama. „Prvi razredi su logičan početak jer učenici od samog starta usvajaju znanja i vještine prema modernim metodama. Šesti razredi također imaju smisla jer tada prelaze iz razredne u predmetnu nastavu i mogu dalje raditi po novim standardima“, pojašnjava Ćorić. Poteškoća se javlja kod drugog stranog jezika, koji se prema reformi uvodi od petog razreda. Budući da se reforma u HNŽ-u uvodi tek od šestog, učenici će u jednoj godini morati savladati gradivo predviđeno za dvije. „To je dodatan pritisak, ali kompromis je bio nužan“, ističe Ćorić.
Reforma donosi promjene i u ocjenjivanju. Naglasak više neće biti na pukoj reprodukciji činjenica, nego na razumijevanju i primjeni znanja. Umjesto klasičnih testova, učenici će se ocjenjivati kroz projekte, praktične zadatke i stalno praćenje rada. „Nije važno hoće li dijete sutra znati lekciju napamet, nego koliko razumije gradivo i zna ga povezati sa stvarnim životom“, naglašava Ćorić. Osim toga, planovi su rasterećeni. „Sve što se moglo pojednostaviti i izbaciti, učinjeno je. Ipak, u nekim predmetima još ima previše gradiva, pa će se dodatno prilagođavati“, dodaje.
Jedna od planiranih novina je i smanjenje broja učenika u razredima na najviše 15, kako bi se učitelji mogli više posvetiti svakom djetetu. No ta promjena ne može se provesti odmah jer zahtijeva izmjene zakona i standarda. Što se tiče broja nastavnih sati, dio stručne javnosti smatra da novi plan premašuje zakonom dopušteno opterećenje. Ćorić tvrdi da to nije slučaj: „Fond redovite nastave je u zakonskim okvirima. Prelazak se može dogoditi samo ako roditelji upišu djecu na dodatne ili izborne predmete, što je stvar izbora, a ne obveze.“
Ključno pitanje ostaje – koliko su nastavnici zaista uključeni u proces. Do sada je Zavod organizirao edukacije za oko 700 učitelja i profesora, a stručna usavršavanja nastavljaju se i u školskoj 2024./2025. godini. U izradi kurikuluma sudjelovalo je stotinjak nastavnika iz više županija, no iz HNŽ-a se prijavilo tek dvadesetak, a neki su ubrzo odustali. „Istina je da je odaziv bio slab, ali svi su imali priliku sudjelovati i dati komentare. Tko to nije učinio, sada nema razloga prigovarati“, zaključuje Ćorić.
Hrvatskohercegovački obrazovni sustav ima kroničan problem – velike promjene uvodimo nespremni. Tako je bilo s devetogodišnjim obrazovanjem, tako i s online nastavom u pandemiji. Uvijek čekamo posljednji trenutak, a umjesto planiranja, učimo u hodu i tek naknadno ispravljamo pogreške. A svijet ide dalje – dok smo mi godinama pripremali ovu reformu, globalno se obrazovanje već promijenilo. Umjetna inteligencija i alati poput ChatGPT-a već su dio svakodnevice u učenju i radu. Jasno je da u starom sustavu više ne možemo ostati. Ali isto tako, s reformom je trebalo krenuti puno ranije.
Powered by WPeMatico