Europska valuta izgubila je u posljednjih pet godina na vrijednosti gotovo 23%, što znači da se danas za jednaku količinu novca može kupiti mnogo manje nego u pretpandemijskom razdoblju s početka 2020. godine. Otkriva to i takozvani kalkulator inflacije iz kojeg se može vidjeti kako je vrijednost eura u promatranom razdoblju značajno izgubila na vrijednosti, prvo zbog prekomjernog tiskanja novca, a onda i negativnih posljedica rata u Ukrajini i mnogobrojnih suludih sankcija koje su dovele do rasta cijena energenata, pa samim time i osnovnih životnih namirnica, piše Večernji list.
Strane valute
Prema ovom kalkulatoru, za ono što se 2020. moglo kupiti za 100 eura, danas treba izdvojiti 23 eura više. Euro je u posljednjih pet godina imao prosječnu stopu inflacije od 4,2%, što je dovelo do kumulativnog rasta cijena. Kada se sve zbroji, povuče crta, današnje cijene su za 1,23 puta veće od onih iz 2020., odnosno realna vrijednost eura, uz koji je konvertibilna marka vezana putem currency boarda – značajno je pala te ljudi za istu svotu novca mogu kupiti mnogo manje artikala nego prije pet godina, piše Glas Srpske. Nekome će se učiniti da nije riječ o problematičnom gubljenju vrijednosti eura, koji inflacija poput moljca polako, ali sigurno izjeda, ali, ako se za primjer uzmu veći i ozbiljniji brojevi, onda sve poprima i dramatične dimenzije. Ako se pretpostavi da je netko 2020. imao mogućnost “zaštekati” nešto eura za crne dane, recimo 10.000 ili 50.000, taj je u posljednjih pet godina “izgubili”, odnosno inflacija mu je “pojela” 2280 odnosno 11.400 eura. U slučaju 500.000 eura to iznosi čak 114.120. Uzme li se kao polazište veći vremenski razmak, može se vidjeti da je riječ o trendu, da inflacija “jede” vrijednost novca. Ona je u posljednjih 20 godina “pojela” vrijednost eura za čak 53%. Kupovna moć od 100 eura iz 2005. ekvivalentna je današnjoj vrijednosti od 153. Slična je situacija s funtom i dolarom. Ni glavna svjetska valuta nije ostala imuna na sva svjetska događanja. Kupovna moć 100 dolara u 2020. godini ekvivalentna je današnjoj od oko 124. Kada je u pitanju britanska funta, ona je izgubila vrijednost za 25%, dok je švicarski franak opet pokazao otpornost na sve vanjske utjecaje te je u posljednjih pet godina izgubio na “težini” za samo 7%.
Konvertibilna marka
Faruk Hadžić, ekonomski stručnjak, je u travnju prošle godine objavio koliko je 100 KM iz 2018. vrijedilo na kraju 2023. u BiH. – Jasno da 100 KM prije nekoliko godina ne vrijedi isto danas – rekao je je Hadžić, referirajući se na inflaciju. Napravio je analizu i vizualizaciju koja je vrijednost 100 KM iz 2018. na kraju 2023. Koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije, mjerenu indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu, te usklađujući 100 KM s tim stopama, a onda novi usklađeni iznos u sljedećoj godini s novom inflacijom, dobijemo da je 100 KM iz 2018. 2024. vrijedilo oko 80 KM. Naravno, to je prosječno kretanje s obzirom na statističke podatke, ali vjerojatno, zbog individualne sklonosti potrošnje svakoga od nas, ovaj iznos može biti i manji. Razlog leži u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane dosta viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše upravo na hranu inflacija “pojela” veću vrijednost – objasnio je Hadžić. Krajem kolovoza Hadžić je objavio što je inflacija u dvije godine učinila po pitanju cijena u BiH. Objavio je zanimljivu grafiku koja prikazuje što se moglo u BiH kupiti 2021. za 100 KM, a što 2024. Tako je 2021. za 100 KM bilo moguće kupiti 31,3 kg riže, a 2024. 22,2 kilograma; 2021. bilo je moguće kupiti 91 kg brašna, a 2024. 66,7 kg; 2021. 7,4 kg junetine, a 2024. – 4,8 kg; 2021. – 71,4 litre mlijeka, a 2024. – 43,5 l. Nadalje, bilo je moguće kupiti 55,6 litara benzina, a 2024. 37 litara… Za razliku od štednje novca, zlato se pokazalo kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala. Oni koji su ulagali u zlato – profitirali su, dok su na gubitku i oni koji su novac držali oročen u bankama.
Objava Euro vrijedi 23 posto manje nego prije pandemije pojavila se prvi puta na Pogled.ba.