U vremenu kada se izvješća Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine nerijetko čitaju kao kronike nepravilnosti i nedovoljno učinkovitog upravljanja javnim sredstvima ili pak materijal za javnu osudu, Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije predstavlja iznimku koja potvrđuje pravilo, piše Večernji list.
U moru institucija koje se suočavaju s različitim ocjenama revizora, ova županijska ustanova, kojoj je na čelu Vlado Čuljak, izdvojila se kao rijedak primjer pozitivne prakse, zaslužujući potpuno pozitivno mišljenje revizora bez ikakvih ograda. Temeljito provedena financijska revizija Službe za 2024. godinu pokazala je da su sva financijska izvješća istinita i fer prikazana, da se poslovanje provodi u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, a interni nadzorni mehanizmi funkcioniraju posve u praksi. Revizori su dodatno istaknuli pravodobno i kvalitetno provođenje preporuka iz prethodnih godina, što jasno upućuje na visoku razinu odgovornosti menadžmenta i sustavno jačanje institucijske infrastrukture.
Dalje se u izvješću navodi kako je vodstvo Službe uspostavilo funkcionalan sustav unutarnjih kontrola u skladu s najvišim standardima, ažuriralo registar rizika i mapu poslovnih procesa te imenovalo koordinatora za financijsko upravljanje, čime je demonstriralo visoku institucionalnu kulturu i svijest o važnosti transparentnosti. Ovo izvješće je kontinuitet jer je i posljednje bilo pozitivno. Uz sve pozitivne nalaze, revizori su istaknuli jednu tehničku napomenu – Služba ne posjeduje sređenu dokumentaciju o vlasništvu nad nekoliko poslovnih prostora koje koristi, ukupne vrijednosti veće od milijun maraka. No, ovaj propust, koji proizlazi iz složenih imovinsko-pravnih odnosa iz ranijih godina, nije utjecao na revizorsku ocjenu. Također, upućeno je na zakonske prepreke koje onemogućuju oko 4556 nezaposlenih osoba u HNŽ-u ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje, što je problem sustava, a ne propust ove institucije. Uz besprijekorno administrativno i pravno poslovanje, Služba za zapošljavanje HNŽ-a, što je mnogo važnije, bilježi konkretne rezultate. Na dan 31. prosinca 2024. broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio je 24.440, što je za 961 manje u odnosu na kraj 2023. godine. U isto vrijeme broj zaposlenih u županiji dosegnuo je 57.713, što potvrđuje blagi, ali stabilan trend rasta zaposlenosti. Iz evidencije je tijekom godine zbog zaposlenja izbrisano više od 8400 osoba, dok je dodatna 321 osoba došla do radnog angažmana kroz samozapošljavanje.
Važan podatak jest i smanjenje udjela zapošljavanja na određeno vrijeme – sa 72% u 2023. na 64% u 2024. godini, što upućuje na promjenu poslovne politike poslodavaca i veću stabilnost tržišta rada. Tijekom izvještajne godine Služba je zaprimila i objavila više od 1600 natječaja za više od 8600 radnih mjesta, čime je jasno pokazala da ne djeluje samo kao evidencijsko tijelo već i kao aktivni posrednik na tržištu rada. Zanimljivo je i da je broj osoba koje prvi put traže zaposlenje iznosio 6812, a više od polovine njih u evidenciji je dulje od pet godina. Ovi podaci svjedoče o složenosti problema nezaposlenosti, posebno kod osoba s nižim stupnjem obrazovanja, ali i o kontinuitetu u praćenju i obradi relevantnih socijalno-ekonomskih pokazatelja. Prema stručnoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku, HNŽ ima nešto više od 211.000 stanovnika, od čega je 141.000 radno sposobnih. Unatoč strukturnim izazovima, stopa zaposlenosti u Županiji iznosi gotovo 41%, dok je stopa nezaposlenosti nešto manja od 30%, što je ispod prosjeka Federacije BiH. Služba je tijekom godine pokazala visoku razinu administrativne ažurnosti – svi regresi, naknade i drugi oblici isplata izvršeni su u skladu sa zakonskim ograničenjima i pravilnicima. Porezne obveze uredno su izvršavane, izvješća dostavljana pravodobno, a komunikacija s višim razinama vlasti i nadležnim institucijama kontinuirano održavana. Četiri preporuke koje su dane nakon ovogodišnje revizije odnose se na administrativna unaprjeđenja – ranije podnošenje financijskog plana, preciznije planiranje prenesenih sredstava iz prethodnih godina, dosljednije izvještavanje i pravodobno dostavljanje statističkih podataka. U društvu koje često sumnja u učinkovitost javnog sektora, ovakav nalaz predstavlja rijetko svjedočanstvo da je profesionalno i odgovorno upravljanje javnim sredstvima moguće.
Služba za zapošljavanje HNŽ-a ne samo da se izdigla iznad prosjeka nego je i postala mjerilo prema kojem se druge javne institucije mogu i trebaju ravnati. Stoga ne čudi što revizorsko izvješće o njezinu radu već sada kolokvijalno nosi epitet “školskog primjera poslovanja” – jer, jednostavno, to i jest.
Objava Revizorska “petica” Službi za zapošljavanje HNŽ-a, još važniji rast zaposlenosti u prošloj godini pojavila se prvi puta na Pogled.ba.