Priopćenje za javnost „neformalne grupe građana“ odaslano javnosti 30. 6. 2025. godine po svom sadržaju predstavlja samo jedan u nizu netočnih, propagandnih i klevetničkih optužbi na račun Grada Mostara sa ciljem opstrukcije svakog napretka lokalne zajednice.
Naime, prije nego što se upustimo u dokazivanje neosnovanosti i netočnosti iznesenih navoda neformalne grupe građana, potrebno je razjasniti pojmove čije značenje očito neformalna grupa građana, na poznaje niti želi spoznati, a sve u cilju istinitog informiranja javnosti, navodi se u priopćenju Grada Mostar.
Sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ je određeno da Državi BiH, između ostalog pripada i nepokretna imovina bivše države i njenih organa, ustanova i institucija odnosno imovina na kojoj je postojalo pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja, a koja se nalazi na teritoriji Države BiH u momentu proglašenja nezavisnosti. Prednji stavak potvrđen je i Odlukom Ustavnog suda BiH u Odluci U-1/11 od 13.07.2012. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 73/12). U ovoj odluci Ustavni sud zauzima stav da prvenstveno Bosna i Hercegovina ima pravo nastaviti da regulira državnu imovinu, odnosno da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine.
Visoki predstavnik u BiH na temelju Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH – donio je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom („Službeni glasnik BiH“ broj: 18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07, 58/08 i 22/22). Na temelju ovoga Zakona državna imovina postala je res extra commercium, odnosno ista je de facto i de iure blokirana sve dok državni zakonodavac – Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o državnoj imovini.
Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom ima za cilj da zaštiti državnu imovinu. Međutim, iako donesen in bona fidei navedeni Zakon onemogućava da Država BiH i sve njene političko – teritorijalne organizacije koje je tvore da državnu imovinu kao resurs koriste za potrebe gospodarskog razvoja. Kao što je opće poznato, oko pitanja državne imovine nema jedinstvenog političkog stava, što je temeljni razlog zašto Državni zakonodavac nije uredio pitanje državne imovine posebnim zakonom – čime bi i ova imovina mogla služiti primarnoj svrsi, a to je ubrzani gospodarski razvoj BiH i njenih entiteta.
Pored jedinstvenog stava oko titulara državne imovine Ustavni sud u BiH ima jedinstveni stav da zakonsko uređenje državne imovine mora pratiti sadašnje državno uređenje Bosne i Hercegovine kako je to propisano u članku I. Ustava BiH.
Imovina Države BiH na tragu naprijed navedenog predstavlja sve ono čime je u relevantno vrijeme upravljala, koristila i raspolagala Republika Bosna i Hercegovina. Ono što u relevantno vrijeme, a i danas nije upravljala, koristila i raspolagala Država BiH jeste gradsko građevinsko zemljište. Gradsko građevinsko zemljište u SR BiH su osnivale svojim prostornim planovima i odlukama općine i gradovi te istim upravljale i raspolagale. Visoki predstavnik u BiH je donio ;
Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine „Službene novine
Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 25/03, 16/04 i 67/05 (u daljnjem tekstu: ZGZ FBiH) i
Zakon o građevinskom zemljištu Republike Srpske, „Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 41/03 i 86/03 (u daljnjem tekstu: ZGZ RS)
Kao relevantne odredbe prednjih zakona obzirom na sadržaj priopćenja neformalne grupe građana izdvajamo i citiramo sljedeće relevantne odredbe:
Članak 2.
Gradskim građevinskim zemljištem u smislu ovog zakona smatra se izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno uređenje i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 52/02).
Članak 6.
Općina upravlja i raspolaže gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini na način i pod uvjetima predviđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Članak 12.
Gradsko građevinsko zemljište određuje Općinsko vijeće.
Prednji navodi nalaze utemeljenja u Odluci Ustavnog suda BiH U-4/20 kao i pravnom stavu Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda F BiH koji je na sjednici održanoj dana 23. 5.2024. godine zauzeo sljedeći pravni stav;
„Gradsko građevinsko zemljište koje nije privatizirano je imovina subjekata javne vlasti, a ne državna imovina koja pripada Državi BiH, pa sa tim nije ni pod zabranom raspolaganja u smislu članka 1. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom u BiH“
Iz svega naprijed navedenog je jasno da Grad Mostar kao i sve druge jedinice lokalne samouprave u F BiH i RS mogu određivati, upravljati i raspolagati gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini, a mogu i donositi svoje prostorne planove na temelju kojih će se Grad Mostar razvijati i u njima određivati namjenu zemljišta bilo za građenje, zelene površine, igrališta, gospodarske zone i sl.
Prednja ovlaštenja predstavljaju ustavno pravo jedinica lokalne samouprave koje zajamčeno Ustavom BiH i F BiH.
Uzimajući u obzir naprijed navedeno javnost može zaključiti da sve odluke koje je donio Grad Mostar uključujući njegove prostorne planove su utemeljene na Ustavu i pozitivnim zakonskim propisima. Podsjećamo javnost da u BiH postoji podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
Izvršna vlast, a ovdje je izrekom spomenuta Vlada F BiH i njen Zaključak od 15.11.2023. godine ne mogu preuzimati nadležnosti sudske vlasti jer samo sudska vlast u zakonom uređenom postupku može utvrditi i pravomoćno odlučiti da li je jedan pravni odnos u suprotnosti sa Ustavom, zakonom i prinudnim propisima tj. ništavan, a samo Upravni sudovi mogu odlučiti je li jedan upravni akt nezakonit. Kako ne postoji niti jedna pravomoćna sudska odluka kojom se utvrđuje da je bilo koja odluka ili upravni akt Grada Mostara koji se tiče upravljanja, raspolaganja gradskim građevinskim zemljištem u državnoj svojini, nezakonit ili ništavan javnost može zaključiti da su sve insinuacije iz javnog saopćenja neformalne grupe građana usmjerene isključivo u cilju širenja dezinformacija radi ostvarivanja osobnih interesa članova neformalne grupe građana.
Grad Mostar posebno ističe da svojim prostornim planom određuje namjenu nekretnina koje se nalaze na teritoriju Grada Mostara u proceduri koja je uređena Zakonom o prostornom uređenju HNŽ/HNK i tim prostornim planom kao i drugim dokumentima prostornog uređenja ne mijenja titulara prava vlasništva niti istom bilo što oduzima kako se to klevetnički insinuira u javnom saopćenju. Svi dokumenti prostornog uređenja koje je donio Grad Mostar su objavljeni u Službenom glasniku Grada Mostara, te su isti na pravnoj snazi i usmjereni su na razvoj Grad Mostara i boljitka svih njegovih građana.
Posebno podsjećamo javnost da je prije donošenja i usvajanja dokumenta prostornog planiranja u nadležnosti Grada Mostara ispoštovana sva procedura u koju je uključena stručna javnost i svi zainteresirani građani Grada Mostara na javnim raspravama, u kojima su svi zainteresirani mogli iznijeti svoje prijedloge i sugestije o kojima je svoj konačan sud i odluku donijelo Gradsko vijeće Grada Mostara.
Gradsko vijeće i Gradska uprava Grada Mostara će nastaviti sa započetim projektima koji su u interesu svih građana Grada Mostara i pored svih opstrukcija u kojima prednjači ova „neformalna grupa građana“.
Političko teritorijalne organizacije u BiH koje su jasno definirane Ustavom BiH i Ustavom entiteta su dio ustavnog poretka BiH sa jasno propisanim nadležnostima.
Objava Grad Mostar odgovorio grupi građana: Neutemeljene optužbe neformalne grupe građana pokušaj su zaustavljanja razvoja pojavila se prvi puta na Pogled.ba.