Svjetski dan vitiliga, kronične kožne bolesti koju karakterizira gubitak pigmenta i stvaranje bijelih mrlja na tijelu, obilježava se 25. lipnja radi podizanja svijesti o izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju oboljeli, kojih je samo u Hrvatskoj više od 45.000.
Vitiligo je kronično, autoimuno stanje u kojem imunološki sustav greškom uništava melanocite – stanice odgovorne za proizvodnju melanina, pigmenta koji koži daje boju.
Definirane bijele mrlje posljedično se najčešće pojavljuju na licu, šakama, laktovima, koljenima, oko očiju i usana, ali mogu zahvatiti bilo koji dio tijela.
Iako vitiligo nije zarazan i ne predstavlja prijetnju fizičkom zdravlju, ova bolest snažno utječe na psihološko i društveno funkcioniranje oboljelih.
“Vitiligo stvara estetske, ali i snažne psihosocijalne probleme. Kod osoba tamnije puti, kontrast između zdrave i depigmentirane kože još je izraženiji, što dodatno pogoršava osjećaj stigmatizacije”, istaknula je dermatologinja i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice Mirna Šitum.
Promjene na koži, osobito ako su na licu ili rukama, mogu izazvati osjećaj srama, nelagodu, anksioznost i depresiju. Čak devet od 10 pacijenata doživjelo je stigmu zbog vitiliga, a pogledi, komentari ili izbjegavanje drugih mogu biti jednako bolni kao i sama bolest.
Bolest se obično razvija prije 30. godine života, ali može se javiti u bilo kojoj dobi, sa sličnom učestalošću kod oba spola.
Vitiligo je najčešći poremećaj hipopigmentacije s procijenjenom prevalencijom od 0,5-2 posto u svijetu, dok se u Europi prevalencija procjenjuje na jedan posto.
Točan uzrok bolesti nije poznat, no pojavi vitiliga, osim disregulacije imunološkog sustava, pridonosi genetska predispozicija, stres, hormonske promjene, izloženost određenim kemikalijama te mehaničke ozljede kože.
Iako vitiligo još nema univerzalno učinkovitu terapiju, bilježi se velik napredak u liječenju radi zaustavljanja napredovanja bolesti i jačanja repigmentacije.
Koristi se lokalna terapija – kortikosteroidi i inhibitori kalcineurina, fototerapija, oralna primjena steroida te kreme. Postoje i kirurške tehnike transplantacije, koje se primjenjuju samo na određene pacijente, kao i tretmani promjene boje u slučaju opsežnog vitiliga. Najveću nadu donose novi ciljani lijekovi koji djeluju na molekularne signalne puteve povezane s upalom i uništenjem melanocita.
Stručnjaci pri tome upozoravaju na opasnost alternativnih terapija koje su preplavile internet i koje obećavaju “brzo izlječenje”, a koje nemaju znanstveno uporište i mogu usporiti liječenje.
Svi koji primijete prve simptome zato bi se trebali što prije obratiti dermatologu s obzirom na to da rana intervencija znatno povećava uspješnost liječenja.
Objava U Hrvatskoj više od 45.000 ljudi živi s ovom bolesti pojavila se prvi puta na Pogled.ba.