Skoro svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica i dalje pogađaju građane Bosne i Hercegovine. Prema riječima ekonomskih stručnjaka, prosječna plaća od oko 1.500 KM nije ni približno dovoljna da pokrije troškove potrošačke košarice koja premašuje 3.000 KM. Najveći dio primanja građana odlazi upravo na hranu – čak 44 posto, pokazuju podaci o indeksu potrošačkih cijena.
Hrana sve skuplja, rješenja nema
Prof. dr. Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, kaže da rast cijena hrane ima i globalne i domaće uzroke.
– FAO, UN-ova agencija za hranu, bilježi rast cijena na svjetskoj razini, no kod nas je dodatni problem i nerazvijenost domaće proizvodnje, kao i neuređen poljoprivredni sektor koji zahtijeva reformu, od poticaja do bolje organizacije proizvodnje – ističe prof. Živko.
Mjere bez dugoročnog učinka
Iako su privremene mjere poput ograničenja marži ili fiksiranja cijena pokušaj ublažavanja udara na standard građana, stručnjaci ih smatraju neučinkovitima.
– Ograničavanjem profitne marže na jedan proizvod proizvođači gubitak nadoknađuju kroz druge artikle, čime se narušava ravnoteža ponude i potražnje. Dugoročno, takve mjere samo dodatno destimuliraju proizvodnju – upozorava prof. Živko, dodajući da je rješenje u sistemskim reformama koje bi smanjile ovisnost BiH o uvozu i globalnim šokovima.
„Zaključavamo cijene“ – privremena olakšica
Unatoč kritikama, projekt Federalnog ministarstva trgovine „Zaključavamo cijene“ nastavlja se i nakon 31. svibnja. U novom, šestom valu mjere, bit će obuhvaćeno 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda. Njihove cijene bit će snižene za 17 do 23 posto, što bi kućanstvima moglo donijeti uštedu od oko 60 KM mjesečno.
Ipak, bez ozbiljnog pristupa razvoju domaće proizvodnje i ublažavanju socio-ekonomskih nejednakosti, ovakve akcije ostaju samo privremeni flaster na duboko ukorijenjen problem.
Objava Sve više građana u BiH jedva preživljava: Plaće odlaze na hranu, ostaje malo ili ništa za ostalo pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.