U Prijedoru je danas obilježen “Dan bijelih traka” u znak sjećanja na tisuće ubijenih i prognanih Hrvata i Bošnjaka tog kraja od svibnja 1992. kada su paravojne snage bosanskih Srba preuzele kontrolu nad tim gradom, započevši kampanju masovnog etničkog čišćenja.
Stotine prognanika te sadašnjih stanovnika Prijedora okupljanjem te mimohodom u tišini do središnjeg gradskog trga podsjetili su na činjenicu da je u tom gradu ubijeno više od tri tisuće Hrvata i Bošnjaka među kojima i 102 djece, a više od pedeset tisuća ljudi nesrpske nacionalnosti prognano je iz njihovih domova na području šire prijedorske regije.
Nepobitni dokaz tih zločina je masovna grobnica Tomašica otkrivena tek 2013. u kojoj je pronađeno čak 435 tijela.
Početak tih zločina veže se za 31. svibnja 1992. kada je srpska paravojska okupirala Prijedor, a nakon toga su od Hrvata i Bošnjaka zatražili da priznaju njihovu vlast tako što će na kuće izvjesiti bijele plahte, a na rukama nose bijele vrpce kada izlaze iz svojih domova.
Udruge koje okupljaju prognane Prijedorčane te žrtve raznih zlostavljanja godina bezuspješno traže od lokalnih vlasti da dopuste podizanje spomenika ubijenoj djeci i taj su zahtjev ponovili i u subotu kada su na središnjem trgu položili 102 bijele ruže u znak sjećanja na njih.
Fikret Bačić, čelnik udruge roditelja ubijene djece, kazao je kako podizanje spomenika izravno blokira sadašnji gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik.
“Današnji gradonačelnik ni s kim ne želi pričati o tome”, kazao je Bačić novinarima.
Među žrtvama progona bio je i Fikret Alić iz Kozarca, čovjek čije je izmučeno tijelo iza bodljikave žice logora Trnopolje na naslovnici američkog Timea iz 1992. probudilo svijest o tome kakvi se zločini zbivaju u ratu u BiH.
Danas kaže kako mu je najteže što postoje oni koji te zločine i dalje niječu”
“Trideset i tri godine isto se događa, i dalje se negira taj zločin koji su napravili u Prijedoru. I dalje pokušavaju preko svojih propagandi prikazati da toga nije bilo, a čitav je svijet vidio da je bilo. Dosta više laži i petljanja”, kazao je Alić za portal “Dnevnog avaza”.
Hrvatska demokratska zajednica 1990 na čelu s predsjednikom Ilijom Cvitanovićem izražava pijetet žrtvama Prijedora uz snažne poruke.
-Danas, na Dan bijelih traka, s dubokom tugom i poštovanjem prisjećamo se nevinih civilnih žrtava zločina počinjenih u Prijedoru 1992. godine. Tog dana, ljudima je naređeno da svoje domove obilježe bijelim plahtama, a sami da na rukama nose bijele trake, samo zato što su bili pripadnici nesrpskog stanovništva. Time su, u vlastitom gradu, pretvoreni u mete.
U 21. stoljeću, u srcu Europe, dogodilo se nešto nezamislivo: preko tri tisuće ljudi, uključujući više od stotinu djece, zauvijek je nestalo iz života svojih obitelji, prijatelja i zajednica. Njihovi domovi ostali su tihi, a njihova imena prečesto zaboravljena.
HDZ 1990 izražava iskrenu i duboku sućut obiteljima ubijenih i nestalih, te poštovanje svim preživjelim koji svakodnevno nose teret prošlosti.
Smatramo moralnom obvezom svih nas u Bosni i Hercegovini, bez iznimke, da se istini pogledamo u oči. Bez istine nema pomirenja. Bez pravde nema budućnosti. Bez suosjećanja nema čovječnosti. Dan bijelih traka nije samo simbol sjećanja. To je poziv da nikada, nikome i nigdje ne dopustimo da se ovakvi zločini ponove. Da odgajamo generacije koje će biti jače od mržnje i hrabrije od šutnje – navedeno je u priopćenju za javnost.
Objava U Prijedoru “Dan bijelih traka”, sjećanje na ubijene i prognane Hrvate i Bošnjake, Dodikov SNSD i dalje blokira postavljanje spomenika žrtvama pojavila se prvi puta na Pogled.ba.