Leptospiroza (lat. leptospirosis) je akutna do kronična, često klinički neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta toplokrvnih životinja, ali i čovjeka, i pripada najproširenijim i vrlo opasnim zoonozama.
Na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) proteklih dana liječeno je deset pacijenata sa simptomima koji upućuju na leptospirozu, saznaje Klix.ba iz neslužbenih izvora. Prvi slučajevi zabilježeni su u sarajevskoj općini Novi Grad, točnije u naselju Dobrinja, gdje su se građani počeli javljati liječnicima sa simptomima poput visoke temperature, izraženog umora te povišenih upalnih i jetrenih parametara. Bolest se u ovom naselju proširila putem vode, neslužbeno se doznaje. U cilju sprečavanja širenja ove zarazne bolesti, trenutno se provodi proljetna deratizacija na području općina Novi Grad, Centar i Ilidža. Istovremeno, pojačane su kontrole nad upraviteljima zgrada, pijacama i javnim površinama.
Leptospiroza (lat. leptospirosis) je akutna do kronična, često klinički neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta toplokrvnih životinja, ali i čovjeka, i pripada najproširenijim i vrlo opasnim zoonozama (ponekad s letalnim završetkom). Bolest je rasprostranjena diljem svijeta, a učestalost joj raste idući od subpolarnih prema tropskim krajevima. Uzrokovana je patogenim spiralnim bakterijama iz roda Leptospira, koji se mjesecima izlučuju urinom inficiranih životinja u čovjekovu okolinu, a mogu se izlučivati i plodnom vodom i ovojnicama, mlijekom, spermom i slinom. Van organizma domaćina bakterije leptospiroze mogu u vodi, naročito stajaćicama, preživjeti tjednima, a pogoduju im toplo vrijeme i česte kiše pa je zbog toga češća pojava bolesti ljeti i u jesen, objašnjavaju iz Zavoda za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije.Ljudi se mogu zaraziti putem izravnog kontakta s inficiranim životinjskim urinom ili tkivom (najčešće glodavaca, svinja, pasa i divljih životinja) ili neizravno, kontaktom s inficiranom vodom, tlom, hranom i predmetima ili kupanjem u stajaćim vodama. Uobičajeno ulazno mjesto je oštećena koža, ranice ili izložene sluznice (očiju, nosa, usne šupljine). Leptospiroza se smatra i profesionalnom bolešću npr. veterinara, ribolovaca, lovaca, mesara, stočara, šumskih radnika, rudara zbog kontakta sa životinjama k oje najčešće obolijevaju, ali javlja se i u urbanoj populaciji – u športaša, rekreativaca, vojnika i putnika na međunarodnim destinacijama.
Inkubacija leptospiroze je 2-30 dana (prosječno 7-10 dana). Klinička slika leptospiroze je nespecifična i vjerojatno se dosta slučajeva ne dijagnosticira i ne prijavljuje. Bolest obično počinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i crvenilom očiju. To je prva, septikemična faza koja traje 4 – 9 dana. Slijedi pad temperature, a zatim se između 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima ovisno o zahvaćenom tkivu. Ponovno se pojavljuju vrućica i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa. Težak oblik bolesti je Weilov sindrom koji se očituje žuticom, krvarenjima, anemijom, poremećajem svijesti, oštećenjem jetre i bubrega, trombocitopenijom, a moguć je i serozni meningitis. Teže slučajeve oboljelih treba što prije hospitalizirati, ali nije potrebna izolacija bolesnika jer kiselost čovjekovog urina uništava bakterije i bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka (ipak je potreban oprez u rukovanju urinom bolesnika).
Oporavak oboljelih može biti jako spor, bolest poput sindroma kroničnog umora može trajati mjesecima, u rijetkim slučajevima ostaju stalna glavobolja i depresija, a ponekad se bakterija zadrži u očima i izaziva kronične upale.
Izvor: vecernji.ba
Objava U Sarajevu se pojavila leptospiroza Ljudi primijetili simptome, njih deset završilo u bolnici pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.