Nakon norijade slijedi važno i za maturanate stresno vrijeme polaganja ispita državne mature. Ove se godine izvodi prema drukčijim pravilima odnosno uvode se novi pragovi prolaznosti.
Koje promjene još čekaju maturante i kako se pripremiti za maturu, pokušali smo doznati u emisiji “U mreži Prvog”.
Spremam se još uvijek za maturu. Moji su planovi upisati FER, tako da više pripremam fiziku i matematiku. Profesori organiziraju pripreme u školi tijekom nastave, pripremamo se sami, s prijateljima. Mislim da je rijetko tko dodatno plaćao pripreme. Nema stresa ni panike, rekao je Jakov Zadro, maturant zagrebačkog MIOC-a.
Prag prolaznosti na dvije razine
Vinko Filipović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja rekao je kako su ove godine pragovi prolaznosti podijeljeni na dvije razine, 25 posto za prirodoslovno-matematičko područje, a 30 posto za jezično i društveno-humanističko područje.
Te pragove smo najavili osam mjeseci prije, što ranije nije bio slučaj. Maturanti znaju koliko im treba za koju ocjenu – za dobar 50 posto, za vrlo dobar 75 posto i za odličan 85 posto. Ujednačili smo za sve predmete, bez obzira radi li se o obveznom ili izbornom predmetu, rekao je Filipović.
Ne slaže se s kritikama nekih da se maturantima olakšava s nižim pragovima.
Moje iskustvo govori da nije tako. Prag prolaznosti iz enegleskog na višoj razini prošle godine bio je 36 posto, a maturu nije položilo 1,58 posto maturanata. Prag prolaznosti iz kemije bio je 25 posto, a maturu nije položilo 33 posto. Prolaznost definiraju dvije komponente, jedna je prag, a druga težina ispita. Ovaj primjer govori da težina ispita više utječe na prolaznost nego visina praga, rekao je Filipović.
Što se tiče rezultata, prolaznost kod obveznih predmeta kreće se do 20 posto onih koji ne prođu. Prošle godine primjerice 21 posto maturanata u prvom roku nije položilo hrvatski jezik, od čega 19,7 posto zbog eseja. Filipović je rekao kako je maturantima problem i matematika na osnovoj razini gdje je prolaznost nešto niža, dok sve manje maturanata polaže višu razinu. Iz stranih jezika rezultati na višoj razini su zadovoljavajući, dok su na osnovnoj nešto lošiji.
Kad su u pitanju izborni predmeti, već godinama visok broj maturanata u prvom roku ne uspije položiti fiziku i kemiju.
Filipović je kazao i kako se potpisivanje na državnoj maturi više ne sankcionira poništavanjem ispita nego ga ocjenjivač vraća i dodjeljuje se drugom ispitivaču.
Svi ispiti moraju biti tajni, to je jedan od preduvjeta neutralnog ocjenjivanja, rekao je Filipović.
Upotreba mobitela i pametnih satova je i dalje zabranjena i u tom slučaju se ispiti poništavaju.
Moguć štrajk za vrijeme državne mature
Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec kazala je kako većina učenika pristupa ispitima državne mature te je za obvezne ispite to vrlo zahtjevno organizirati jer su potrebni svi nastavnici koji će dežurati.
S obzirom na najave, moguće je da će biti štrajk za vrijeme državne mature.
Ravnatelji to ne žele jer bi to značio organizacijski problem, ali vjerujem da ćemo se snaći i da će taj najvažniji ispit u životu učenika proći bez problema, rekla je Hitrec.
Istaknula je kako je za učenike bitno da se koncentriraju i pripreme, a organizacija je posao ravnatelja odnosno škole. Štrajk se treba najaviti dva dana ranije.
Ako je potrebno dežurat će i neke druge osobe izvan škole, rekla je Hitrec.
Više mjesta na fakultetima nego što ima maturanata
Maturanti ne bi trebali brinuti oko upisa na fakultet jer, rekla je Hitrec, postoji 13 tisuća mjesta više nego što je maturanata.
Svake godine ima daleko više mjesta na fakultetima nego što imamo maturanata. Svatko će se upisati, ali možda neće biti prvi izbor.
Rezultat na maturi nije sudbonosan
Nedjeljko Marković iz udruge Pragma poručio je maturantima da rezultat na maturi nije sudbonosan niti njihova jedina budućnost.
Imamo dio djece koja tijekom svog obrazovanja nije stekla navike učenja, imaju ometajuće faktore od izvannastavnih aktivnosti do nevoljkosti odlaska u školu. Imamo visoku stopu “markiranja” iz škola koje se najviše događa u 3. razredu srednje škole. Sve je to povezano s napetošću, neizvjesnošću, nesigurnošću. Jedan je stil života učenika, drugo su njihove navike, a treće mogućnosti, rekao je Marković.
Objava Na fakultetima u Hrvatskoj ima 13 tisuća mjesta više nego maturanata pojavila se prvi puta na Pogled.ba.