Četvrtina radnih mjesta diljem svijeta potencijalno je izložena utjecaju generativne umjetne inteligencije (GenAI), pokazuje novo izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) i Nacionalnog istraživačkog instituta Poljske (NASK), prenosi Al Jazeera Balkans. Najugroženija su administrativna zanimanja te poslovi u sektorima s visokom razinom digitalne integracije.
Izvješće pod naslovom „Generativna umjetna inteligencija i poslovi: Precizniji globalni indeks izloženosti zanimanja“ donosi dosad najdetaljniju globalnu procjenu utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada.
Ipak, autori naglašavaju da je vjerojatnije kako će doći do transformacije poslova, a ne do masovnog gubitka zaposlenja.
– Prešli smo granice teorije i razvili alat temeljen na stvarnim poslovima – izjavio je Pawel Gmyrek, viši istraživač ILO-a i glavni autor izvješća.
– Kombinirali smo ljudsku procjenu, stručne analize i GenAI modele kako bismo kreirali metodu koju zemlje mogu koristiti za preciznu procjenu rizika i odgovor na njega – dodao je.
Globalna stopa izloženosti GenAI-ju iznosi 25 %, dok u zemljama s visokim dohotkom doseže 34 %, zahvaljujući većoj digitalnoj povezanosti.
Administrativni poslovi najugroženiji
Administrativna zanimanja smatraju se najizloženijima, jer GenAI može automatizirati širok spektar zadataka, uključujući unos podataka i obradu dokumenata. Također su izložena i kognitivna zanimanja u medijima, razvoju softvera i financijama.
Indeks izloženosti zanimanja temelji se na gotovo 30.000 radnih zadataka, analiziranih uz pomoć AI modela, validacije stručnjaka i podataka ILO-a o zaposlenju, čime je omogućena detaljna analiza utjecaja GenAI-ja po zemljama i sektorima.
Rodna neravnoteža
Izvješće također ističe značajnu rodnu neravnotežu: u razvijenim zemljama čak 9,6 % žena radi na poslovima visoko izloženim automatizaciji, dok je taj udio kod muškaraca svega 3,5 %.
– Ovaj indeks pomaže identificirati gdje GenAI može imati najveći utjecaj, kako bi se države mogle bolje pripremiti i zaštititi radnike – izjavio je Marek Troszynski, viši stručnjak NASK-a i suautor izvješća.
Iako GenAI može povećati produktivnost, autori upozoravaju da će stvarni učinci ovisiti o brzini implementacije, dostupnosti infrastrukture i razini digitalnih vještina radne snage.
– Tehnička ograničenja, infrastrukturne razlike i manjak vještina znače da će primjena GenAI-ja biti neujednačena – istaknula je Janine Berg, viša ekonomistica ILO-a.
Poziv na socijalni dijalog i pravednu tranziciju
Izvješće poziva vlade, poslodavce i sindikate na socijalni dijalog i osmišljavanje politika koje će zaštititi radnike, potaknuti dodatnu obuku i osigurati pravednu tranziciju u sektorima koji su podložni utjecaju GenAI-ja.
Zaključci izvješća usklađeni su s procjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz 2024. godine, prema kojoj bi umjetna inteligencija mogla utjecati na čak 40 % radnih mjesta u svijetu, pri čemu bi razvijene ekonomije bile najpogođenije.
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva ranije je upozorila da bi AI, ako se ne regulira, mogao dodatno produbiti postojeće društvene nejednakosti.
– U većini scenarija, AI će vjerojatno pogoršati ukupnu nejednakost – trend koji kreatori politika moraju proaktivno rješavati – zaključila je Georgieva.
Objava Svaki četvrti posao u svijetu ugrožen zbog umjetne inteligencije pojavila se prvi puta na Pogled.ba.