U vremenu kada se povijest često prešućuje ili preoblikuje prema potrebama ideologije, knjiga „Rat nakon rata 1945.–1951.“ povjesničara Hrvoja Mandića donosi snažno svjedočanstvo o zaboravljenim žrtvama i otporu protiv komunističkog režima u Hercegovini. Predstavljena diljem regije, knjiga je izazvala iznimno zanimanje javnosti, a njezin autor svojim istraživačkim radom ponovno otvara poglavlja naše povijesti koja su desetljećima bila gurnuta u zaborav.
Zaboravljeni jataci – kralježnica otpora
U središtu knjige su jataci – civili koji su, najčešće iz obiteljskih i domoljubnih razloga, pomagali pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile nakon Drugog svjetskog rata. Među njima je bilo najviše žena – majki, supruga i sestara – koje su skrivale i opskrbljivale preživjele križare, često izložene brutalnim represijama režima.
Prema podacima iz komunističkih arhiva, u razdoblju od 1945. do 1959. godine osuđeno je čak 12.893 jataka. Knjiga donosi imena i priče iz Stoca, Čapljine, Livna, Tomislavgrada, Konjica i drugih hercegovačkih mjesta. Autor napominje da je ovo tek „ogreban vrh sante leda“ i da pred povjesničarima stoji golem zadatak daljnjeg istraživanja.
Fratri – meta ideološke čistke
Posebno potresno poglavlje knjige posvećeno je fratarskim žrtvama, osobito zločinu počinjenom na Širokom Brijegu u veljači 1945. godine, kada je ubijeno 12 hercegovačkih franjevaca. Mandić jasno dokumentira da fratri nisu bili vojna meta, već simbol vjere, identiteta i otpora, te da je njihovo smaknuće bilo dio unaprijed planirane čistke katoličke i intelektualne elite.
Odbacuje i pokušaje opravdavanja zločina, uključujući i recentne pokušaje manipulacija poput izjave Vjere Andrić da su fratri pucali sa zvonika, što autor utemeljeno demantira uz brojne arhivske dokaze, uključujući i partizanske izvore.
Desetljeće rada, hrabrost i metodologija
Hrvoje Mandić, docent povijesti, rođeni Širokobriježanin, deset je godina sustavno radio na ovoj knjizi, koristeći se dokumentima koje su mu, nerijetko anonimno, dostavljali čak i bivši pripadnici komunističkog represivnog aparata. Knjiga je plod strasti, znanstvene metode i osobne povezanosti s poviješću Hercegovine, ali i Hrvatske u cjelini.
„Bez dokumenata se ne može pisati povijest,“ ističe Mandić, koji u knjizi ne samo da rekonstruira događaje već i prokazuje ideološku pozadinu zločina – kako bi se jednom narodu zauvijek ubila pomisao na slobodu i suverenost.
Nastavak istraživanja i opomena za budućnost
Knjiga „Rat nakon rata“ nije kraj, već početak ozbiljnog i nužnog suočavanja s poraćem koje u Hercegovini traje do 1951., a u povijesnom i mentalitetnom smislu – sve do danas. Autor poziva sve koji posjeduju dokumente, svjedočanstva i podatke da doprinesu ovom velikom poslu – vraćanju dostojanstva onima kojima je sustavno bilo oduzimano.
U godini kada obilježavamo 80 godina od kraja Drugog svjetskog rata, ova knjiga podsjetnik je na one za koje rat tada nije završio – već je tek počeo.
Objava Knjiga koja otkriva prešućenu istinu: „Rat nakon rata 1945.–1951.“ Hrvoja Mandića pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.