Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je u utorak pred Vijećem sigurnosti UN-a kako postupci vlasti Republike Srpske opasno ugrožavaju ustavni poredak BiH i Daytonski sporazum.
Visoki je predstavnik Vijeću sigurnosti na sjednici održanoj u New Yorku predstavio svoj redoviti šestomjesečni izvještaj o stanju u BiH a istaknuo je kako je Daytonski sporazum napadnut što je dovelo do krize bez presedana.
“Da budemo jasni. Kriza koja je u tijeku rezultat je ozbiljnih napada od strane određenih političara na Daytonski sporazum i pravni poredak u BiH”, kazao je Schmidt na sjednici Vijeća sigurnosti.
Istaknuo je kako su ti napadi uslijedili nakon presude čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku koji je osuđen na godinu dana zatvora kada su vlasti RS svojim zakonima pokušale onemogućiti djelovanje državnih pravosudnih tijela i sigurnosnih agencija u tom entitetu.
“On (Dodik) je čak ukazao na mogućnost secesije”, kazao je Schmidt upozoravajući kako je na djelu “kulminacija dugo planiranih politika”.
“Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje”, ocijenio je visoki predstavnik dodajući kako je ohrabrujuće to što najveći broj Srba zaposlenih u tijelima vlasti BiH nije slijedio Dodikovu retoriku.
Ocijenio je kako je u takvim okolnostima važno da međunarodna zajednica jasno podupre teritorijalni integritet i suverenitet BiH na temeljima Daytonskog sporazuma
Kazao je kako taj dokument jamči jednaka prava svim narodima u BiH što je potvrđeno i u presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH koje se tiču izbornih pravila.
Pozvao je na izmjene ustava i zakona kako bi se otklonile postojeće diskriminacije u izbornom procesu ističući potrebu jamčenja prava legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda ali i pripadnika nacionalnih manjina.
Schmidt je upozorio i kako je sadašnja kriza u BiH dovela do slabljenja vladajuće koalicije i blokade reformi a iako je ekonomska situacija u zemlji stabilna demografska situacija se ne poboljšava jer veliki broj mladih nastavlja napuštati zemlju.
Za hrvatsku je zajednicu u BiH kazao je kako predana europskim reformama a Mostar je ocijenio pozitivnim primjerom kako akteri u BiH mogu rješavati probleme bez posredovanja međunarodne zajednice.
“BiH se suočava s teškim vremenima. Prije 30 godina nitko ne bi očekivao da međunarodna zajednica bude toliko potrebna”, kazao je Schmidt dodajući kako je sada nužno ojačati institucionalnu stabilnost BiH a integritet izbora 2026. godine bi morao biti prioritet.
Zaključio je kako u konačnici međunarodna zajednica ne može odrediti budućnost BiH pa je pozvao domaće političare da preuzmu odgovornost za budućnost svoje zemlje.
Sudjelujući kao gost u raspravi koja je uslijedila zamjenik veleposlanika Hrvatske Hrvoje Ćurić Hrvatinić kazao je kako Hrvatska dijeli zabrinutost zbog krize u BiH pa poziva na dijalog kojim bi se ona riješila. Dodao je kako Hrvatska podupire visokog predstavnika Schmidta i njegovu ulogu ali bi cijenila kada bi on u svom izvještaju imao balansiraniji pristup u odnosu na hrvatsku zajednicu u BiH.
Potporu Schmidtu i njegovu izvještaju dali su predstavnici ogromne većine država članica Vijeća sigurnosti UN uz već uobičajenu iznimku Rusije i Kine.
Američki veleposlanik John Kelley potvrdio je kako SAD i s administracijom Donalda Trumpa ostaju posvećene stabilnosti BiH i Daytonskom sporazumu.
“SAD se čvrsto protive secesiji i destabilizirajućoj retorici”, kazao je Kelley iskazavši i jasnu potporu visokom predstavniku.
Predstavnica Velika Britanije i ujedno posebna izaslanica te zemlje za zapadni Balkan Karen Pierce kazala je kako je pitanje BiH ključno za stabilnost Europe a Dodika je ocijenila osobom koja je prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Snažno je podržala visokog predstavnika i potrebu da u sadašnjim okolnostima koristi svoje ovlasti. Njoj se u tim ocjenama i kritikama na račun vodstva RS pridružio i predstavnik Francuske Jay Dharmadhikari.
Predstavnik Slovenije Samuel Žbogar kazao je ako njegova zemlja snažno podupire stabilnost BiH a sadašnju krizu u toj zemlji smatra duboko zabrinjavajućom te “snažno osuđuje djelovanje vodstva Republike Srpske”.
Ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja odmah na početku sjednice usprotivio se tome da se Schmidtu dopusti nastup kao visokom predstavniku no ta je njegova primjedba odbačena. Nebenzja je nakon toga u znak prosvjeda napustio dvoranu a kada se vratio tijekom rasprave je Schmidta je optužio da po nalozima Zapada destabilizira BiH te je branio je politiku Milorada Dodika i njegovih suradnika tvrdeći kako se oni samo brane zastupajući secesionističku politiku.
“Bilo bi dobro osloboditi stanovnike BiH vanjskih utjecaja koji truju ozračje”, kazao je ruski veleposlanik.
Njemu se u stanovitoj mjeri u tim ocjenama pridružio samo kineski predstavnik Geng Shuang koji je u ime svoje vlade izrazio protivljenje uporabi izvršnih ovlasti koje ima visoki predstavnik u BiH.
Predsjedateljica Predsjedništva BiH Cvijanović dobila je priliku govoriti na samom kraju sjednice Vijeća sigurnosti i to je iskoristila kako bi napala Schmidta ustvrdivši kako on nije legalno izabran za visokog predstavnika pa nema ni pravo nametati zakone i donositi obvezujuće odluke.
Schmidtov mandat u BiH opisala je kao “diktaturu” potuživši se kako Republiku Srpsku neutemeljeno optužuju za separatizam zbog zakona koje donosi.
Objava Hrvatska u UN-u zatražila od Schmidta učinkovitiju zaštitu prava Hrvata u BiH, Schmidt Mostar označio kao pozitivan primjer pojavila se prvi puta na Pogled.ba.