Uvoz električne energije u Bosnu i Hercegovinu skočio je za gotovo 600 posto u jednoj godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Ovi podaci pokazuju da je u prvom tromjesečju prošle godine uvezeno električne energije u iznosu od 33,71 milijuna KM, dok je u istom razdoblju ove godine uvoz električne energije iznosio čak 235,39 milijuna KM.
Dakle, u jednoj godini, gledajući te podatke, uvoz je porastao za čak 598,2 posto.
Na taj je način Bosna i Hercegovina od najvećeg izvoznika električne energije postala veliki uvoznik iste.
Ako je to tako, to pokazuje da je ukupan uvoz električne energije u prvom tromjesečju ove godine veći od ukupnog izvoza u istom razdoblju.
Međutim, prema tim podacima, nije sve tako crno.
U prvom tromjesečju ove godine izvoz električne energije također je skočio za 24,5 posto.
U prvom tromjesečju prošle godine izvoz električne energije iznosio je 171,86 milijuna KM, a u istom razdoblju ove godine 213,97 milijuna KM.
Ali ako usporedimo izvoz električne energije iz prvog tromjesečja 2023. godine, kada je iznosio oko 367 milijuna KM, možemo vidjeti da je i izvoz drastično pao u odnosu na razdoblje kada je BiH ostvarivala najbolje rezultate u plasmanu električne energije na strana tržišta.
Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS”, prije nekoliko dana je izjavio da je Srpska u četiri mjeseca ove godine kupila struje za 120 milijuna KM.
„Vlada je bila izričita da cijene moraju biti niske i pribjegli smo kupnji električne energije iz uvoza. U ožujku i travnju smo je počeli izvoziti i to sprječava daljnje gubitke. Istina je da smo ostvarili gubitke i pribjegnut ćemo kreditnom aranžmanu, gdje će nam Vlada Srpske pomoći jamstvom“, istaknuo je Petrović.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave (SEERC) i energetski stručnjak, rekao je za “Nezavisne novine” da su to porazni podaci.
„To je prvenstveno rezultat smanjenja proizvodnje ugljena i nedostatka ugljena za proizvodnju električne energije. Također, na to je utjecala loša hidrologija u prva dva mjeseca ove godine. Tek su posljednje kiše poboljšale situaciju i trenutno nema potrebe za uvozom. Prerano napuštanje ugljena dovelo nas je do ove situacije. Novi proizvodni pogoni, solarne elektrane i vjetroelektrane predugo čekaju na spajanje i puštanje u rad, što je neobjašnjivo. Naša administracija nije spremna za energetsku tranziciju. Međutim, ovo je naša velika šansa, ali to zahtijeva odlučno vodstvo u javnim poduzećima i spremnost za pokretanje investicijskog ciklusa“, objašnjava Bičakčić.
Prema njegovim riječima, javna ulaganja su odsutna.
„Što se tiče tarifne politike, neizbježno je da će doći do povećanja cijene električne energije, znajući socijalnu kategoriju koju treba zaštititi. Kad je riječ o gospodarstvu, ne bi trebalo biti velikih skokova cijena“, rekao je Bičakčić.
Mirza Kušljugić, predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju “ReSET” i energetski stručnjak, istaknuo je da su prije tri ili četiri godine upozoravali da je odgađanje odluka o energetskoj tranziciji opasno.
„Nemamo viziju onoga što želimo. Ono što sada vidimo je ‘savršena oluja’ koja se događa u elektroenergetskom sektoru. Događaji se više ne mogu kontrolirati. Poslovanje ovisi o tome hoće li padati kiša. To se prvenstveno odnosi na ‘Elektroprivredu BiH’ i ‘Elektroprivredu RS’. Privatna ulaganja su jedina koja se razvijaju, ali to su ulaganja koja su usmjerena na profit. Da napomenem, ovo nije uvozna električna energija, ovo je interventni uvoz električne energije za koji se ne planira uvoz i koji je puno skuplji od uvozne električne energije. Jedino rješenje problema je korekcija cijene prema gore. ‘Elektroprivreda’ u Mostaru nije obuhvaćena ovim i neće biti pogođena CBAM-om, jer 100 posto proizvodnje dolazi iz obnovljivih izvora energije“, naglasio je Kušljugić.
Objava STOTINE MILIJUNA MARAKA: Uvoz struje u BiH porastao za 600 posto pojavila se prvi puta na Pogled.ba.