Planet je u 2025. godini zabilježio treću najtopliju godinu otkako postoje mjerenja, a ekstremne vrućine trajale su dulje nego ikad prije. Prema procjenama klimatskih stručnjaka Europske unije, nema naznaka da bi 2026. godina mogla donijeti značajnije zahlađenje.
Podaci EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus i američke neprofitne organizacije Berkeley Earth pokazuju da su posljednjih 11 godina ujedno i najtoplije u povijesti mjerenja. Rekorder ostaje 2024. godina, dok je 2023. druga najtoplija, a 2025. tek neznatno hladnija – za svega 0,01 °C u odnosu na 2023., navodi Copernicus.
Britanska nacionalna meteorološka služba UK Met Office potvrdila je ove nalaze, istaknuvši da se radi o trećoj najtoplijoj godini od početka instrumentalnih mjerenja 1850. godine.
Prekoračena granica od 1,5 °C
Prema godišnjem izvješću Copernicusa, globalne temperature u prosjeku su prvi put premašile prag od 1,5 °C iznad predindustrijske razine tijekom tri uzastopne godine.
„Nagli porast zagrijavanja uočen od 2023. do 2025. bio je ekstreman i sugerira ubrzanje stope zagrijavanja Zemlje“, upozorava Berkeley Earth u zasebnoj analizi.
Pariški klimatski sporazum iz 2015. obvezuje zemlje da globalno zatopljenje zadrže znatno ispod 2 °C, uz nastojanje da se ograniči na 1,5 °C – razinu za koju znanstvenici smatraju da bi pomogla izbjeći najteže posljedice klimatskih promjena.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres još je u listopadu upozorio da je privremeno prekoračenje granice od 1,5 °C „neizbježno“, ali da se njegovo trajanje može skratiti brzim i odlučnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
Copernicus procjenjuje da bi ta granica mogla biti trajno dosegnuta već do kraja desetljeća – više od deset godina ranije nego što se ranije predviđalo.
Antarktik srušio rekorde
Prema podacima EU-ove klimatske službe, 2025. godine temperature su bile 1,47 °C iznad predindustrijskog prosjeka, nakon rekordnih 1,6 °C u 2024. godini.
Oko 770 milijuna ljudi živjelo je u područjima s rekordno visokim godišnjim temperaturama, dok nijedan dio svijeta nije zabilježio rekordno hladnu godinu, navodi Berkeley Earth.
Antarktik je doživio najtopliju godinu u povijesti mjerenja, dok je Arktik zabilježio drugu najtopliju godinu. Analiza Copernicusa, koju je prošlog mjeseca proveo AFP, pokazala je da su Srednja Azija, regija Sahela i sjeverna Europa u 2025. zabilježile najviše temperature ikad.
Godinu su obilježili i brojni ekstremni vremenski događaji – snažni toplinski valovi, cikloni i oluje u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, kao i razorni šumski požari u Španjolskoj, Kanadi i Kaliforniji. Znanstvenici ističu da globalno zagrijavanje povećava učestalost i intenzitet takvih pojava.
Što donosi 2026.?
Ni prognoze za iduću godinu ne nude optimizam. Copernicus i Berkeley Earth upozoravaju da će se trend nastaviti.
Ako se tijekom godine razvije zagrijavajući klimatski fenomen El Niño, „to bi moglo učiniti 2026. još jednom rekordnom godinom“, rekao je za AFP Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene.
„Temperature rastu. Sigurno ćemo vidjeti nove rekorde. Hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028. nije presudno – smjer kretanja je vrlo, vrlo jasan“, dodao je Buontempo.
Berkeley Earth procjenjuje da bi 2026. mogla završiti kao „otprilike četvrta najtoplija godina od 1850.“.
Emisije rastu, politički otpor jača
Izvješća dolaze u trenutku kada globalni napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova stagniraju, osobito u razvijenim zemljama. Emisije su prošle godine ponovno porasle u Sjedinjenim Državama, nakon dvije godine pada, zbog hladnih zima i povećane potražnje za energijom potaknute razvojem umjetne inteligencije, objavio je think tank Rhodium Group.
Ponovno jačanje termoelektrana na ugljen poništilo je dio ranijeg napretka, dok se tempo smanjenja emisija usporio i u Njemačkoj i Francuskoj.
„Hitnost djelovanja u vezi s klimatskim promjenama nikada nije bila veća“, poručio je Mauro Facchini, voditelj Copernicusa, istaknuvši da nema znakova da će se trend u 2026. preokrenuti.
Znanstvenici upozoravaju da bi čak i privremeno prekoračenje granice od 1,5 °C moglo dovesti do još duljih i intenzivnijih toplinskih valova, jačih oluja i razornijih poplava.
Unatoč sve jasnijim dokazima, klimatska znanost suočava se s političkim otporom. Američki predsjednik Donald Trump više je puta klimatske promjene nazvao „najvećom prijevarom“, no znanstveni konsenzus ostaje jasan: klimatske promjene su stvarne, uglavnom uzrokovane ljudskim djelovanjem i sve se više ubrzavaju, piše Hina.
Posušje.info
Objava 2025. treća najtoplija godina u povijesti, stručnjaci upozoravaju: trend se nastavlja pojavila se prvi puta na Posušje.info.